Pesma me pogadja zato sto me potseca na moj zivot trenutno. Zapravo, savrseno opisuje moje bezbrizno druzenje sa ljudima koje smatram najboljim prijateljima, i slusanje muzike dok filozofiramo o potpuno nebitnim stvarima u okruzenju u kome se osecamo kao da tacno tu pripadamo; u parku u kom se osecamo kao kod kuce. Setamo ulicama ovog grada i osecamo se kao da je samo nas, i kao da samo njemu pripadamo.
Ali realnost je da za nekoliko godina sve moze biti potpuno drugacije. Pozavrsavacemo fakultete i ovo `najsrecnije` vreme postace samo proslost. Drustvo koje nam je sada kao najbliza porodica mozda se rasprsi, i svako od nas ode da zivi u neki novi gradu, neku novu drzavu. Ono sto ce nam tada ostati su uspomene koje ce navirati kada se vratimo u nas rodni grad i prosetamo ulicama kojima smo nekada hodali kao da su samo nase, zasednemo u onom parku koji nam je bio kao dnevna soba, i odemo u onaj bar u kom smo nekada davno pili jeftino crveno pivo...
Evo ga deo teksta pesme koju sam pomenula. Ispod engleske verzije je i srpska verija; prevela sam je za slucaj da neko ne razume engleski, da ipak moze da uziva u njenoj lepoti (P. S. imajte u vidu da nisam profesionalni prevodilac haha)
WASTED TIME - KEITH URBAN
The rain is coming down tonight
I`m smiling looking at this photograph
I hear that song and I`m flying right back
To when we had it made
Every Friday night when the sun went down
We`d be running them streets like we owned the town
And I just can`t let it go, no, I just can`t let it go
I wonder if you ever think about it like I do
Seven kids on my two lane road
Had the guns on the radio
After all this time it still feels so good
When I think about those summer nights
Singing out the window, on the back roads, Sweet Child of Mine
Sipping on the local`s spark of light
Ain`t it funny how the best days of my life
Was all that wasted time
All that wasted time
Out of nowhere, it slipped away
And the rope by the river hangs silently
And the town that I knew ain`t nothing like it used to be
Ah, I can`t explain
They took all the colors from the picture frame
And the days got sold to the greed and the game
Summer dresses rained on the hood of the car
Only music that we had was out the left speaker
We were living every second `till the time ran out
We had nothing but we had it all
When I think about those summer nights
Sneaking out the window, running back roads
Your hand in mine
We were going nowhere, we were so alive
Uh huh, ain`t it crazy how the best days of my life
Was all that wasted time
IZGUBLJENO VREME
Kisa pada veceras
Smesim se dok gledam ovu fotografiju
Cujem tu pesmu i vracam se nazad
U vreme kada smo imali sve
Svakog petka uvece kada bi Sunce zaslo
Trcali smo ulicama kao da posedujemo grad
I ja ne mogu to da pustim, ne, ne mogu da pustim
Pitam se da li ti ikada razmisljas o ovome kao ja
Sedmoro klinaca na putu sa dve trake
Gansi na radiju
Posle svog ovog vremena osecaj je i dalje tako dobar
Kada razmisljam o tim letnjim nocima
Pevanje kroz prozor, Sweet Child of Mine
Pijuckanje lokalne iskre svetlosti
Nije li smesno kako su najbolji dani mog zivota
Svi bili izgubljeno vreme
Svo to izgubljeno vreme
Niotkuda, sve je nestalo
I kanap iznad reke visi miran
I grad koji sam znao ne lici na ono sto je nekada bio
Ah, ne mogu da objasnim
Uzeli su sve boje sa okvira slike
I dani su prodati pohlepi i igri
Letnje haljine su padale na haube automobila
Jedina muzika koju smo imali je ona sa levog zvucnika
Ziveli smo svaku sekundu dok nije ponestalo vremena
Nismo imali nista ali smo imali sve
Kada mislim o tim letnjim nocima
Iskradanjima kroz prozor, trcanju sporednim putevima
Tvoja ruka u mojoj
Nismo isli nigde, bili smo tako zivi
Oh, nije li ludo kako su najbolji dani mog zivota
U stvari bili izgubljeno vreme
- M
No comments:
Post a Comment